Učestale prognoze o mogućem slomu eura nisu ostavile vidljive posljedice na bankarski sektor BiH. Ne samo da štedni depoziti građana BiH nisu smanjeni zbog straha od sloma eura, nego su u šest posljednjih mjeseci porali za 6 posto, odnosno za dodatnih 289 miliona KM, primaknuvši se rekordnoj razini iz januara 2009. godine. Najveća razina štednih depozita građana BiH registrirana je u januaru 2009. godine - 5,6 milijardi KM, što je za oko 170 miliona KM više od trenutne razine štednih depozita. No, kako štedni depoziti rastu iz mjeseca u mjesec, novi rekord mogao bi biti postavljen već u martu 2012. godine, ako ne i ranije. Nekoliko je razloga uticalo na iznenađujuće snažan rast štednih depozita građana BiH. Na prvom mjestu je nesumnjivo strah od novog talasa recesije koji bi mogao biti razorniji nego dvije godine ranije. Strah od gubitka radnog mjesta i redovnih primanja prisilio je građane BiH da reduciraju investicije i ograniče potrošnju te da započnu ozbiljnije štediti „bijele pare za crne dane“.
Učestale prognoze o mogućem slomu eura nisu ostavile vidljive posljedice na bankarski sektor BiH. Ne samo da štedni depoziti građana BiH nisu smanjeni zbog straha od sloma eura, nego su u šest posljednjih mjeseci porali za 6 posto, odnosno za dodatnih 289 miliona KM, primaknuvši se rekordnoj razini iz januara 2009. godine.
Najveća razina štednih depozita građana BiH registrirana je u januaru 2009. godine - 5,6 milijardi KM, što je za oko 170 miliona KM više od trenutne razine štednih depozita. No, kako štedni depoziti rastu iz mjeseca u mjesec, novi rekord mogao bi biti postavljen već u martu 2012. godine, ako ne i ranije.
Nekoliko je razloga uticalo na iznenađujuće snažan rast štednih depozita građana BiH.
Na prvom mjestu je nesumnjivo strah od novog talasa recesije koji bi mogao biti razorniji nego dvije godine ranije. Strah od gubitka radnog mjesta i redovnih primanja prisilio je građane BiH da reduciraju investicije i ograniče potrošnju te da započnu ozbiljnije štediti „bijele pare za crne dane“.
Štedne dopozite građana svakako su privukle i vrlo stimulativne pasivne kamate koje banke daju na oročene štedne depozite. Naprimjer, BOR banka ili Moja banka podigle su pasivne kamate na rekordnu razinu, čak iznad 4 posto!
Nesumnjivo je rast štednih depozita povezan s povjerenjem građana u bankarski sektor koji je „položio ispit“ u naletu krize 2009. godine kada su preplašeni građani u kratkom roku od samo mjesec dana povukli iz banaka blizu 800 miliona KM. Iako je udar bio žestok, banke su bez problema isplatile novac svima koji su ga tražili. Znatan dio ovog novca kasnije je vraćen u banke, no istovremeno je vraćeno i privremeno izgubljeno povjerenje u bankarski sektor BiH.